Пратиоци

субота, 16. април 2011.

Universal Zulu Nation: ulica, ezoterija, afrocentrizam, muzika


Malo ljudi danas gleda kulturu crnaca u Americi iza 1990. a kamoli iza 1982. Ja to gledam jer me pre svega zanima, a drugo interesantno je gledati kako se tripovi u crnačkoj muzici razvijaju kroz neke ere, događaje i dekade, istorijski.

Da bi se razumeo taj neki kontinuitet (jer crna muzika je jedan veliki kontinuitet vladavine ritma) kroz istoriju, treba malo pogledati koje su to face žarile i palile stavom i stilom u crnoj muzici čak pre no što su Afrika Bambaataa i Soul Sonic Force izbacili „Planet Rock“ i belcima ponudili nešto bitno drugačije od grupe Whitesnake, naprimer.

Trip koji je Bambaataa tad doneo nije bio samo novi trip sintetizovanog, elektro-fanka i repovanja preko trake, to je bio istorijski korak u dotadašnjoj popularnoj kulturi koji je bitno shvatiti: dolazi ekipa iz jedne od najzaostalijih opština Amerike, ne-beli ljudi, obučeni u kostime koje su belci shvatili tek kad su pogledali „Pobesnelog Maksa“. Međutim, za ljude koje su bili okupljeni u Zulu Nation, „Pobesneli Maks“ nije ni trebao da se čeka – oni su tu budućnost vladavine sirovih (ali živopisnih) bandi, siromaštva i brutalne represije živeli 24-7 već nekih 5 godina pre no što je ludi Mel Gibson ostvario svoju prvu značajnu ulogu u tom filmu.





Zulu Nation je bio kulturni pokret mladih ljudi koji su bili povezani sa bandama, bio je baziran u Bronksu i razumeti suštinu tog pokreta znači razumeti društvene uslove u kojima je Bronks tada živeo. Ova tematika je, doduše, temeljno obrađivana u Čengovoj „Ne može da stane, neće da stane“ (koja je, eto, dostupna i u našoj zemlji) – ovde bih se više fokusirao na to kako je ogroman pokret nastao na pepelu urbanog raspada i kriminalnih aktivnosti, sve to povezano sa muzikom.




Sa ovih slika nije teško nabosti koji su to uslovi i šta je doprinelo tome. U tim i takvim uslovima obojena omladina Bronksa nema izbora, nego da svoje bolje sutra potraži u kriminalu, jer tad sport i rep nisu baš bili izlazi koji su danas, ako jesu uopšte.

Ali šta se dešava sa bandama Bronksa u tom periodu – jedno veliko ludilo sastavljeno od mnogo malih ludila na jednom mestu, doslovno. Garderoba kreće da uključuje indijanska i kaubojska odela, skijaške naočare, kožne prsluke, farbanja lica – cela stvar je pored te materijalne, novčane strane dobila i svoj kulturni trip davanja nekog šireg smisla celoj toj uličnoj aktivnosti. Naravno, jako bitna stvar koja je davala još širi smisao bila je muzika, koja je oduvek u Bronksu bila prisutna. Hip hop je i tada postojao kao izraz muzike, plesa i stava, ali nije napustio okvire opštine Bronks – parkove, blokove i sale za fizičko.



Ovaj ceo trip sa oblačenjem, ne treba ni pominjati, imao je i svrhu lične promocije, davanje ličnog pečata u vašem odnosu sa sivom svakodnevnicom koju su bande Bronksa htele da nadiđu i prevaziđu u svakom smislu. Generalno kada pričamo o kriminalu, o činjenici kršenja zakona, dobar deo udela u motivu za tako nešto, pored novca (evidentno), jesu brojne pogodnosti koje takva odluka donosi. Činjenica da vi možete da oblikujete svoju stvarnost, da sami sebi postavljate granice, da prevaziđete sopstvenu anonimnost makar na dan, da budete sami sebi mera – to su neke stvari koje su od velikog značaja u društvu koje vas steže sa svih strana, a u isto vreme je spremo da vas prizna samo i jedino ako istupite iz tog šablona proseka i poslušnosti. Tu je rodno mesto i Afrike Bambaate i Aleksandra Kneževića Kneleta.


Međutim, još jedna jako bitna stvar je bitna za formiranje Zulu Nacije, a to je politička borba crnih ljudi koja je otpočela još sredinom 1960-ih i koja, eto, traje do današnjih dana. Rezultati te borbe su bile mnoge organizacije i događaji, kao što je Partija Crnih Pantera, Nacija Islama, ljudi kao Martin Luter King i Malkolm Eks itd. Kraj 60-ih je razdoblje bez presedana kada je u pitanju crna nacija u Americi i doba koje je zvonilo i 20 godina kasnije, krajem 1980-ih, kroz muziku skoro svih tada popularnih rep izvođača. Ipak, sredinom sedamdesetih, crnci u Americi su se nalazili nigde: šezdesete nisu donile nikakav korak napred suštinski, pokreti su se raspali, opet je nastupilo sivilo i beznađe kao i pre 1965. sa tom bitnom razlikom što je kriminal ušao u celu jednačinu na velika vrata.


Afrika Bambaataa je bio pripadnik najveće i najorganizovanije bande Bronksa, Black Spadesa. Odrastao u Soundview projektima južnog Bronksa, rodnom mestu hip hop kulture, Bambaataa je vrlo brzo oformio lokalnu ekipu u Bronx River bloku, možda najvažnijem bloku rep muzike u kome je tada živelo oko 2 i po hiljade ljudi. Banda se prvo zvala The Savage Seven, zatim je preimenovana u Black Spades. Vrlo brzo je postala najvažniji činilac hijerarhije bandi Bronksa, samim tim i Njujorka i Bambaataa je bio savršen ratni vođa: jak, harizmatičan, mudar plus dobar za gramofonima. Međutim, splet okolnosti je bio takav da je Bam dobio nagradno putovanje za neki esej koji je napisao – putovanje je bilo za Afriku. Takođe, negde u tom periodu je video film “Zulu”, film koji se bavio srčanom i hrabrom borbom Zulu plemena protiv britanskih kolonizatora, u današnjoj Južnoj Africi. Bambaatu je ta tema očigledno tako nadahnula da je inspirisan time naumio da svojoj sledećoj organizaciji da ime “Zulu Nation”. Tada menja ime iz Kevin Donovan u ime koje će uskoro znati ceo svet - Afrika Bambaataa Aasim, prema poglavici Bhambathi, vođi Zulu ustanka. Istorija nikad više neće biti ista nakon ovoga.






Po povratku u Bronks, Bambaataa je odmah krenuo u reorganizaciju tada već uveliko najveće i najuticajnije njujorške bande. Prelazno ime bilo je “Bronx River Organization”, da bi novembra 1973. nova organizacija dobila zvanični naziv – Universal Zulu Nation. Organizacija je imala muzičku trupu, na čijem je čelu bio Bambaataa i ona se sastojala od b-boysa/girlsa, grafitera, još DJ-eva, parti emsijeva itd. Zulu Nation je definitivno preuzela Bronks sa namerom da pomiri bande, odbrani se od policije i vidi šta može da učini da najsiromašnija njujorška opština, uništena od strane američke države, preživi i unapredi se, materijalno i kulturno. Ovaj društveno-kulturni rad Bambaataa i njegova ekipa (kasnije nazvana Soul Sonic Force) obavljala je kroz snagu brejkova: muzike i plesa.


Učenja i doktrine Zulu Nationa su bile čudna (ali ne nerazumljiva) kombinacija afričke ezoterije, misticizma, ostataka islamske religije (ali i drugih religija) i političkih uverenja ostalih iz doba Partije Crnih Pantera koje su se oslanjale na ideju jednakosti, napretka, pravde i slobode za sve ljude, nevezano za boju kože. Učenja Nacije Islama i petoprocentaška ideologija igrale su dosta važnu ulogu u simbolici i komunikaciji na njujorškoj ulici, tako da je Zulu Nation neminovno morao da povuče dosta od toga.

Postavke na kojima se zasnivala ideologija Zulu Nacije bile su:


  • Vera u avramovskog boga (dakle, u nekog od bogova monoteističkih religija kao što su hrišćanstvo, judaizam, islam)
  • Vera u istinitost starog i novog zaveta, kurana – uopšte u sve zapise božijih proroka
  • Vera u to da su zapisi sačinjeni ljudskom rukom i da je na njih dodavano tokom istorije
  • Verovanje da su udžbenici istorije i ostali obrazovni materijali neobjektivno napisani od strane belog establišmenta Amerike
  • “Verujemo u istinu kakva god da je. Ako je ta istina ili ideja koju nam predlažes potkrepljena činjenicama, onda mi kao Amazulu moramo da svedočimo toj istini. Istina je istina.”
  • Verovanje da religija ne treba da pravi zombije od ljudi ili robove, već da treba od njih da napravi borce za slobodu, pravdu i jednakost za sve ljude
  • Verovanje da rasizam uništava civilizaciju
  • Verovanje da čovečanstvo mora da prestane uništavati okolinu
  • Verovanje da ljudi moraju da se probude iz “mentalnog mrtvila”. “Postoje mnogi u ljudskoj rasi koji su slepi, gluvi i nemi prema Znanju o sebi i drugima. Mi mislimo da oni koji znaju trebaju da podučavaju”.
  • Verovanje da je matematika osnov svake stvarnosti
  • “Verujemo u vidljivo i ono što se može znati o nevidljivom. Verujemo u moć uma i da je Znanje neograničeno kao i sam bog”
  • Verovanje u jednakost i pravdu za sve ljude
  • Verovanje u mir, ukoliko nema provokacije
  • “Verujemo u moć, obrazovanje koje počiva na istini, slobodi, pravdi i jednakosti. Verujemo u posao za sve i napredak svih ljudi.”
  • “Zulu Nacija se zalaže za: znanje, mudrost, razumevanje, slobodu, pravdu, jednakost, mir, jedinstvo, ljubav, poštovanje, rad, zabavu, prevazilaženje negativiteta, ekonomiju, matematiku, nauku, život, činjenice, veru, božije jedninstvo.” 
  •  
     

Nije teško videti kako i zašto je Zulu Nacija pridobila ogromno članstvo i podršku u delu ogromnog grada koji je patio pod policijskom torturom, nezaposlenošću, drogom, nasiljem, opštom bedom i nezadovoljstvom. Takođe, vidi se koliko su načela i verovanja raznorodna, opšta – sa gomilom izvora inspiracije, ali svaki od tih izvora pričao je svoju priču o istoriji društvenih ideja unutar crnog naroda u Americi, posebno Njujorku. Biblija, Kuran, socijalističke ideje, apstraktne filozofije, primenjene matematike, afrička ezoterija, teorije zavere plus ulična mudrost – sve to danas igra jednako važnu ulogu u pojmovnom okviru crne Amerike, ali i ne samo crne Amerike.

Afrika Bambaataa je sa svojom Soul Sonic Force obišao planetu nakon 1982. i ovu univerzalnu ideju proširio do svih krajeva planete. Ideju koja se trudila da, nekad nespretno i naivno, ukaže na neke suštinske stvari koje spajaju sve ulične kulture i sve ljude na svetu koje žive bez privilegija i jednakih prava na rad, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i zabavu. “Planet Rock”, kao ideja, je koncept preuzet još od funk gurua George Clintona i njegove “One Nation Under A Groove” – utopijske ideje o prevazilaženju razlika i problema kroz muziku. Stvari, ja verujem, su bitno drugačije na frontu, no ta rasprava je za neki drugi put, koji će se načeti uskoro.




Rep izvođači koji su bili pod uticajem doktrina Zulu Nationa su: Q Tip i Phife Dawg, KRS One, RZA i GZA. Q Tip je i dan danas član Zulu Nationa. Od evropskih emsijeva najznačajnije ime je  MC Solaar.




p.s. autor teksta je imao prilike da upozna i razgovara sa Afrikom Bambaatom lično i potvrđuje da je bucke preveliki car, laid-back figura visokog kalibra braaaapppp

9 коментара:

lou benny је рекао...

ne zaista, jako je bitno shvatiti tu dijalektiku u vezi sa bilo kojim individualnim izrazom (odevnim npr.), a koja se javljala iz epohe u epohu u razvoju hip-hopa. run dmc su napušili celu hip-hop ekipu pre njih (s kraja 70ih i početka 80ih), zbog disco matri, šarenih odela i zabavljačkog tripa - dakle i zulu nation i bambaatu i njegov soulsonic force između ostalog - i sami su isfurali stil crno-na-crno, svedene bitove i nadrkani battle/represent stav za koji su insistirali da je bliži ulici. (s čim se slažem, ali ne sporim "uličnost" i "hip-hopičnost" ni prethodnicima)
isto tako su mnogi rapperi pripadnici zulu nationa s kraja 80ih i poklonici "back to africa" ideje imali stil koji je mnogima delovao neulično i mekano. to su sve napetosti jedne žive kulture, kao i odevni stil cam'rona i diplomatsa i svih ostalih "hipstera", ali svakako napetosti koje su unutar kulture ulice, koje je joj zakonito pripadaju.

Napucavanje Pajsera 24/7 је рекао...

prihvatam sugestiju i cini mi se da jesam dovoljno podcrtao tu razliku izmedju kolektiviteta i individue, ako nisam dodace se jasnije.

no, ono sto je cinjenica jeste da nema starijeg (koke ili jajeta) u tim koracima kolektivitet-individua, jer jedno rotira drugo i ne prihvatam sugestiju oko toga da je jedno od ta dva sustina, sustina moze biti samo uzajaman odnos i zamajac koji daju jedno drugom.

cameron i diplomats, po nasem misljenju, nemaju veze sa idejom i stavom hipstera u smislu u kojem imaju neki drugi izvodjaci. nije svako ko nosi drecavo automatski hipster.

lou benny је рекао...

a pa ok, sad ipak ima sluha za dijalektiku i manje je aistoričnog pristupa stvarima?! to je kul. slažem se sa interpretacijom i dodajem da hip-hop kultura i kultura bandi u uličnoj priči nastupaju kao određena vrsta teze i antiteze i u tom smislu se sama hip-hop kultura javlja kao akcentovanje individualnosti ali - NARAVNO - posredovana kolektivizmom bandi, zapravo tim kolektivističkim momentom uličnog etosa koji je najbolje oličen u kulturi bandi. to i jeste moje kapiranje te stvari nego sam s namerom nagazio ovu individualnost u hip-hopu čisto da bih istakao taj momenat. :)


što se tiče diplomats autfita, nije stvar u drečavom, može to da bude nastavak pimp stila - što je svakako više ulica - ali kod diplomatsa to nije uvek slučaj.

lou benny је рекао...

hahaha pa tek sad izvaljujem da su ovde počeli da se brišu komentari :DDD hahaha kuuuuul <3

Napucavanje Pajsera 24/7 је рекао...

ne vidim sta bi bilo aistorijski pristup, niti se secam kad sam skoro nastupao sa pozicije koja je tvrdila da postoji samo jedna bitna stvar oko hip hop kulture, samo taj jedan motivator itd.

cak ne vidim kako bi to konstantno preplitanje individualnog tripa koji je formiran u kolektivu a koji se trudi da odudara od njega moze utvrditi bez istorijske analize. bez nje, mogo bi samo da tvrdis jedno ili drugo, a tek kad se ona ukljuci vidis te korake i sta se o sta prelamalo i koje je kvalitete davalo.

fonky tacchini је рекао...

camron, busta i ghost - tatice za stajling

Sata је рекао...

Kontaktirala sam razne ljude, isla kod svakakvih vracara, astrologa, gledali su mi u kafu, dlan , pasulj....Ali bezuspesno
Bila sam silovana kao dete, ostavili su me roditelji, jednom rečju nisam imala nikakav pravac u zivotu.
Udala sam se i rodila 4 dece iz tri braka.Ni jedan brak mi nije uspesan.
I slucajno mi drugarica kaze da joj je neka Renata pomogla, iskreno ja joj nisam verovala.I nekako ona mene natera i evo zahvalna sam i drugarici i Renati
Hvala joj, imam decka koji je prihvatio moju decu i pruza mi ljubav koju nisam imala do sad.

Do nje mozete doci putem vibera i vacapa +385923813830

Sata је рекао...

Kontaktirala sam razne ljude, isla kod svakakvih vracara, astrologa, gledali su mi u kafu, dlan , pasulj....Ali bezuspesno
Bila sam silovana kao dete, ostavili su me roditelji, jednom rečju nisam imala nikakav pravac u zivotu.
Udala sam se i rodila 4 dece iz tri braka.Ni jedan brak mi nije uspesan.
I slucajno mi drugarica kaze da joj je neka Renata pomogla, iskreno ja joj nisam verovala.I nekako ona mene natera i evo zahvalna sam i drugarici i Renati
Hvala joj, imam decka koji je prihvatio moju decu i pruza mi ljubav koju nisam imala do sad.

Do nje mozete doci putem vibera i vacapa +385923813830

Unknown је рекао...

Bila sam prevarena tri puta, pomogla mi je Ivka samo ,njen broj je +385923700580.ona pomaze bila sam lično!!!